Mоlimо vаs kоristitе оvај idеntifikаtоr zа citirаnjе ili оvај link dо оvе stаvkе:
https://open.uns.ac.rs/handle/123456789/27293
Nаziv: | Dalekovodi kao strukturni faktor staništa ptica Power lines as structural factor in bird habitats |
Аutоri: | Puzović Slobodan | Ključnе rеči: | ptice, dalekovodi, ekologija, ponašanje, Vojvodina, poljoprivredna područja, gnežđenje, elektrokucija, kolizija, upravljanje populacijama | Dаtum izdаvаnjа: | 21-мар-2008 | Izdаvаč: | Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu University of Novi Sad, Faculty of Sciences at Novi Sad |
Sažetak: | <p>Cilj rada je utvrđivanje značaja dalekovoda kao novih strukturnih elemenata u staništima ptica, koji su kao infrastrukturni koridori za prenos električne energije, različitih konstrukcija i naponskih nivoa, značajno izmenili izgled zemljine površine. Linearne strukture dalekovoda nisu indiferentna struktura u predelu, većimaju određeni uticaj na integritet ekosistema i osetljive vrste ptica, posebno grabljivice. Sa jedne strane, dalekovodi su pticama postali ozbiljna pretnja za opstanak kroz elektrokuciju i koliziju, a sa druge, potencijal za zadovoljavanje brojnih životnih potreba, širenje areala i povećanje brojnosti (reprodukcija, odmor, osmatranje, lov, noćenje). Posebno je analizirana interakcija ptica i dalekovoda. Pojedine vrste su veoma brzo počele koristiti dalekovode za svoje sezonske potrebe, dok su druge su bile pod nepovoljnim uticajem. Smrtnost ptica izazvana strujnim udarima i mehaničkim ozleđivanjem na dalekovodima i u trafostanicama označena je kao ozbiljan problem zaštite mnogih retkih vrsta na međunarodnom nivou. Usled razvoja guste mreže dalekovoda, godišnje gine više miliona ptica. Do sada je zabeleženo stradanje preko 100 vrsta ptica od elektrokucije u Svetu, u Evropi oko 30, a u Srbiji je dokazana kod 14 vrsta. U Svetu je zabeleženo stradanje preko 500 vrsta ptica od kolizije, u Evropi više od 200 vrsta, a u Srbiji nekoliko desetina. U radu je značajna pažnja posvećena reprodukciji ptica na visokonaponskim dalekovodima. Prvi slučajevi gnežđenja zabeleženi su u Severnoj Americi u trećoj deceniji 20. veka, a u Evropi 1950-ih godina. U Evropi su dalekovode srednjeg-niskog napona prvo počele za gnežđenje koristiti bele rode (Ciconia ciconia). Utvrđeni slučajevi gnežđenja orla krstaša (Aquila heliaca) 1986. u Makedoniji su prvi na Svetu. Prva gnezda gavrana (Corvus corax) i stepskog sokola (Falco cherrug) na dalekovodima zabeležena su krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u Ukrajini i Srbiji. Do sada je na Svetu utvrđeno gnežđenje 71 vrsta ptica na dalekovodima od čega u Evropi 26 vrsta, sa 14 vrsta ptica grabljivica (52%) i 5 vrsta vrana (19%). U Srbiji je utvrđeno gnežđenje 14 vrsta od čega 4 vrste grabljivica (29%), 5 vrsta vrana (36%), 1 vrsta barske ptice (7%), 1 vrsta sove (7%), 2 vrste vrabaca (14%) i 1 vrsta čvoraka (7%). Glavni faktori koji utiču na uspešnost reprodukcije i mortalitet ptica na visokonaponskim dalekovodima su izgled konstrukcije stubova, raspored i broj žica i provodnika, napon i elektromagnetno polje, predeo kroz koji trasa prolazi, raznolikost staništa, ponuda drugih podloga za sletanje i gnežđenje, blizina naselja i deponija smeća, način obrade zemljišta, kompeticija, predatorstvo, negativni antropogeni uticaji, klimatske karakteristike područja, odnos elektroprivrede i zaštite prirode, kao i biološke karakteristike vrste. Stepski soko (Falco cherrug) na dalekovodima u Vojvodini vrši duplo predatorstvo u odnosu na druge vrste ptica, tako što od vrana (Corvidae) preotima gnezda, a od grabljivca (6 vrsta) plen. Podaci izneti u ovom radu se mogu smatrati u mnogim slučajevima novim za poznavanje biologije vrste. Nakon 1980. u Vojvodini se većina parova stepskog sokola (Falco cherrug) i gavrana (Corvus corax) premestila iz šumskih zona na dalekovode i otvorena poljoprivredna zemljišta. Zbog toga se brojnost stepskog sokola (Falco cherrug) u poslednje tri decenije povećala duplo, a gavrana (Corvus corax) za oko tri puta. Zaključeno je da opstanak ptica na dalekovodima nije samo pitanje zaštite biodiverziteta već i pitanje funkcionisanja elektroenergetskog sistema i sigurnog snabdevanja električnom energijom. Zbog toga je odnos ptica i dalekovoda istovremeno važno ekološko i ekonomsko pitanje. Neophodan je odgovarajući monitoring populacija ptica grabljivica na dalekovodima i u trafostanicama uz aktivne mere zaštite kao što su postavljanje platformi za gnežđenje, usklađivanje održavanja dalekovoda sa ritmom gnežđenja ptica, čuvanje gnezda radi sprečavanja pljačkanja legla ili ubijanja odraslih ptica, udaljavanje gnezda od provodnika, ili pak sprečavanje gnežđenja na lokalitetima gde postoje opasnosti od elektrokucije.</p> | URI: | https://open.uns.ac.rs/handle/123456789/27293 |
Nаlаzi sе u kоlеkciјаmа: | PMF Teze/Theses |
Prikаzаti cеlоkupаn zаpis stаvki
Prеglеd/i stаnicа
21
Prоtеklа nеdеljа
8
8
Prоtеkli mеsеc
0
0
prоvеrеnо 10.05.2024.
Google ScholarTM
Prоvеritе
Stаvkе nа DSpace-u su zаštićеnе аutоrskim prаvimа, sа svim prаvimа zаdržаnim, оsim аkо nije drugačije naznačeno.