Dalekovodi kao strukturni faktor staništa ptica

Abstract

<p>Cilj&nbsp; rada&nbsp; je&nbsp; utvrđivanje&nbsp; značaja&nbsp; dalekovoda&nbsp; kao&nbsp; novih&nbsp; strukturnih&nbsp; elemenata&nbsp;&nbsp;&nbsp; u&nbsp; stani&scaron;tima&nbsp; ptica,&nbsp; koji&nbsp; su&nbsp; kao&nbsp; infrastrukturni&nbsp; koridori&nbsp; za&nbsp; prenos&nbsp; električne&nbsp; energije,&nbsp; različitih&nbsp; konstrukcija&nbsp; i&nbsp; naponskih&nbsp; nivoa,&nbsp;&nbsp; značajno&nbsp;&nbsp; izmenili&nbsp;&nbsp; izgled&nbsp;&nbsp; zemljine&nbsp;&nbsp; povr&scaron;ine.&nbsp;&nbsp; Linearne&nbsp;&nbsp; strukture&nbsp; dalekovoda&nbsp; nisu&nbsp; indiferentna&nbsp; struktura&nbsp; u&nbsp; predelu,&nbsp; većimaju&nbsp; određeni&nbsp; uticaj&nbsp; na&nbsp; integritet&nbsp; ekosistema&nbsp; i&nbsp; osetljive&nbsp; vrste&nbsp; ptica, posebno grabljivice.&nbsp; Sa jedne strane, dalekovodi su pticama postali ozbiljna pretnja za opstanak kroz elektrokuciju i koliziju, a sa&nbsp; druge,&nbsp; potencijal&nbsp; za&nbsp; zadovoljavanje&nbsp; brojnih&nbsp; životnih&nbsp; potreba,&nbsp; &scaron;irenje&nbsp;&nbsp;&nbsp; areala&nbsp;&nbsp;&nbsp; i&nbsp;&nbsp;&nbsp; povećanje&nbsp;&nbsp;&nbsp; brojnosti&nbsp;&nbsp;&nbsp; (reprodukcija,&nbsp;&nbsp;&nbsp; odmor,&nbsp;&nbsp;&nbsp; osmatranje,&nbsp; lov, noćenje).&nbsp; Posebno&nbsp;&nbsp; je&nbsp;&nbsp; analizirana&nbsp;&nbsp; interakcija&nbsp;&nbsp; ptica&nbsp;&nbsp; i&nbsp;&nbsp; dalekovoda.&nbsp;&nbsp; Pojedine vrste su veoma brzo počele koristiti dalekovode za svoje sezonske&nbsp; potrebe, dok su druge su bile pod nepovoljnim uticajem. Smrtnost&nbsp;&nbsp;&nbsp; ptica&nbsp;&nbsp;&nbsp; izazvana&nbsp;&nbsp;&nbsp; strujnim&nbsp;&nbsp;&nbsp; udarima&nbsp;&nbsp;&nbsp; i&nbsp;&nbsp;&nbsp; mehaničkim ozleđivanjem na dalekovodima i u trafostanicama označena je kao ozbiljan&nbsp; problem&nbsp; za&scaron;tite&nbsp; mnogih&nbsp; retkih&nbsp; vrsta&nbsp; na&nbsp; međunarodnom nivou.&nbsp; Usled&nbsp; razvoja&nbsp; guste&nbsp; mreže&nbsp; dalekovoda,&nbsp; godi&scaron;nje&nbsp; gine&nbsp; vi&scaron;e&nbsp; miliona&nbsp; ptica.&nbsp; Do&nbsp; sada&nbsp; je&nbsp; zabeleženo&nbsp; stradanje&nbsp; preko&nbsp; 100&nbsp; vrsta&nbsp; ptica&nbsp; od&nbsp; elektrokucije&nbsp; u&nbsp; Svetu,&nbsp; u&nbsp; Evropi&nbsp; oko&nbsp; 30,&nbsp; a&nbsp; u&nbsp; Srbiji&nbsp; je&nbsp; dokazana kod 14 vrsta. U Svetu je zabeleženo stradanje preko 500 vrsta&nbsp; ptica&nbsp; od&nbsp; kolizije,&nbsp; u&nbsp; Evropi&nbsp; vi&scaron;e&nbsp; od&nbsp; 200&nbsp; vrsta,&nbsp; a&nbsp; u&nbsp; Srbiji nekoliko desetina. U&nbsp; radu&nbsp; je&nbsp; značajna&nbsp; pažnja&nbsp; posvećena&nbsp; reprodukciji&nbsp; ptica&nbsp; na&nbsp; visokonaponskim&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; dalekovodima.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prvi&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; slučajevi&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; gnežđenja zabeleženi&nbsp; su&nbsp; u&nbsp; Severnoj&nbsp; Americi&nbsp; u&nbsp; trećoj&nbsp; deceniji&nbsp; 20.&nbsp; veka,&nbsp; a&nbsp; u&nbsp; Evropi&nbsp; 1950-ih&nbsp; godina.&nbsp; U&nbsp; Evropi&nbsp; su&nbsp; dalekovode&nbsp; srednjeg-niskog&nbsp; napona&nbsp; prvo&nbsp; počele&nbsp; za&nbsp; gnežđenje&nbsp;&nbsp;&nbsp; koristiti&nbsp; bele&nbsp; rode&nbsp; (Ciconia ciconia).&nbsp;&nbsp; Utvrđeni&nbsp;&nbsp; slučajevi&nbsp;&nbsp; gnežđenja&nbsp;&nbsp; orla&nbsp;&nbsp; krsta&scaron;a&nbsp;&nbsp; (Aquila heliaca) 1986. u Makedoniji su prvi na Svetu. Prva gnezda gavrana (Corvus corax) i stepskog sokola (Falco cherrug) na dalekovodima zabeležena&nbsp; su&nbsp; krajem&nbsp; 1970-ih&nbsp; i&nbsp; početkom&nbsp; 1980-ih&nbsp; u&nbsp; Ukrajini&nbsp; i&nbsp; Srbiji. Do&nbsp; sada&nbsp; je&nbsp; na&nbsp; Svetu&nbsp; utvrđeno&nbsp; gnežđenje&nbsp; 71&nbsp; vrsta&nbsp; ptica&nbsp; na&nbsp; dalekovodima&nbsp;&nbsp; od&nbsp;&nbsp; čega&nbsp;&nbsp; u&nbsp;&nbsp; Evropi&nbsp;&nbsp; 26&nbsp;&nbsp; vrsta,&nbsp;&nbsp; sa&nbsp;&nbsp; 14&nbsp;&nbsp; vrsta&nbsp;&nbsp; ptica&nbsp;&nbsp; grabljivica&nbsp; (52%)&nbsp; i&nbsp; 5&nbsp; vrsta&nbsp; vrana&nbsp; (19%).&nbsp; U&nbsp; Srbiji&nbsp; je&nbsp; utvrđeno gnežđenje 14 vrsta od čega 4 vrste grabljivica (29%), 5 vrsta vrana (36%),&nbsp; 1&nbsp; vrsta&nbsp; barske&nbsp; ptice&nbsp;&nbsp;&nbsp; (7%),&nbsp; 1&nbsp;&nbsp;&nbsp; vrsta&nbsp; sove&nbsp; (7%),&nbsp; 2&nbsp; vrste&nbsp; vrabaca (14%) i 1 vrsta čvoraka (7%). Glavni&nbsp;&nbsp; faktori&nbsp;&nbsp; koji&nbsp;&nbsp; utiču&nbsp;&nbsp; na&nbsp;&nbsp; uspe&scaron;nost&nbsp;&nbsp; reprodukcije&nbsp;&nbsp; i&nbsp;&nbsp; mortalitet&nbsp; ptica&nbsp; na&nbsp; visokonaponskim&nbsp;&nbsp;&nbsp; dalekovodima&nbsp; su&nbsp; izgled&nbsp; konstrukcije&nbsp; stubova,&nbsp; raspored&nbsp; i&nbsp; broj&nbsp; žica&nbsp; i&nbsp; provodnika,&nbsp; napon&nbsp; i&nbsp; elektromagnetno&nbsp; polje,&nbsp; predeo&nbsp; kroz&nbsp; koji&nbsp; trasa&nbsp; prolazi,&nbsp; raznolikost&nbsp; stani&scaron;ta,&nbsp; ponuda&nbsp; drugih&nbsp; podloga&nbsp; za&nbsp; sletanje&nbsp; i&nbsp; gnežđenje,&nbsp; blizina&nbsp; naselja&nbsp; i&nbsp; deponija&nbsp; smeća,&nbsp; način&nbsp; obrade&nbsp; zemlji&scaron;ta,&nbsp; kompeticija,&nbsp; predatorstvo,&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; negativni&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; antropogeni&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; uticaji,&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; klimatske&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; karakteristike područja, odnos elektroprivrede i za&scaron;tite prirode, kao i biolo&scaron;ke karakteristike vrste.&nbsp; Stepski soko (Falco cherrug) na dalekovodima u Vojvodini vr&scaron;i duplo predatorstvo u odnosu na druge vrste ptica, tako &scaron;to od vrana&nbsp; (Corvidae)&nbsp; preotima&nbsp; gnezda,&nbsp; a&nbsp; od&nbsp; grabljivca&nbsp; (6&nbsp; vrsta)&nbsp; plen.&nbsp; Podaci izneti u ovom radu se mogu smatrati u mnogim slučajevima novim za poznavanje biologije vrste. Nakon 1980. u Vojvodini se većina&nbsp; parova&nbsp; stepskog&nbsp; sokola&nbsp; (Falco&nbsp; cherrug)&nbsp; i&nbsp; gavrana&nbsp; (Corvus corax)&nbsp; premestila&nbsp; iz&nbsp; &scaron;umskih&nbsp; zona&nbsp; na&nbsp; dalekovode&nbsp; i&nbsp; otvorena&nbsp; poljoprivredna&nbsp; zemlji&scaron;ta.&nbsp; Zbog&nbsp; toga&nbsp; se&nbsp; brojnost&nbsp; stepskog&nbsp; sokola&nbsp; (Falco cherrug) u poslednje tri decenije povećala duplo, a&nbsp; gavrana (Corvus corax) za oko tri puta. Zaključeno&nbsp; je&nbsp; da&nbsp; opstanak&nbsp; ptica&nbsp; na&nbsp; dalekovodima&nbsp; nije&nbsp; samo&nbsp; pitanje&nbsp;&nbsp;&nbsp; za&scaron;tite&nbsp;&nbsp;&nbsp; biodiverziteta&nbsp;&nbsp;&nbsp; već&nbsp;&nbsp;&nbsp; i&nbsp;&nbsp;&nbsp; pitanje&nbsp;&nbsp;&nbsp; funkcionisanja&nbsp;&nbsp;&nbsp; elektroenergetskog&nbsp; sistema&nbsp; i&nbsp; sigurnog&nbsp; snabdevanja&nbsp; električnom energijom.&nbsp; Zbog&nbsp; toga&nbsp; je&nbsp; odnos&nbsp; ptica&nbsp; i&nbsp;&nbsp;&nbsp; dalekovoda&nbsp; istovremeno&nbsp; važno&nbsp; ekolo&scaron;ko&nbsp; i&nbsp; ekonomsko&nbsp; pitanje.&nbsp; Neophodan&nbsp; je&nbsp; odgovarajući monitoring&nbsp;&nbsp; populacija&nbsp;&nbsp; ptica&nbsp;&nbsp; grabljivica&nbsp;&nbsp; na&nbsp;&nbsp; dalekovodima&nbsp;&nbsp; i&nbsp;&nbsp; u&nbsp;&nbsp; trafostanicama&nbsp; uz&nbsp; aktivne&nbsp; mere&nbsp; za&scaron;tite&nbsp; kao&nbsp; &scaron;to&nbsp; su&nbsp; postavljanje&nbsp; platformi&nbsp; za&nbsp; gnežđenje,&nbsp; usklađivanje&nbsp; održavanja&nbsp; dalekovoda&nbsp; sa&nbsp; ritmom&nbsp;&nbsp;&nbsp; gnežđenja&nbsp;&nbsp;&nbsp; ptica,&nbsp;&nbsp;&nbsp; čuvanje&nbsp;&nbsp;&nbsp; gnezda&nbsp;&nbsp;&nbsp; radi&nbsp;&nbsp;&nbsp; sprečavanja pljačkanja&nbsp; legla&nbsp; ili&nbsp; ubijanja&nbsp; odraslih&nbsp; ptica,&nbsp; udaljavanje&nbsp; gnezda&nbsp; od&nbsp; provodnika,&nbsp; ili&nbsp; pak&nbsp; sprečavanje&nbsp; gnežđenja&nbsp; na&nbsp; lokalitetima&nbsp; gde&nbsp; postoje opasnosti od elektrokucije.</p>