Please use this identifier to cite or link to this item:
https://open.uns.ac.rs/handle/123456789/30318
Title: | Diverzitet mikoriznih gljiva topola (Populus spp.) Diversity of mycorrhizal fungi of poplars (Populus spp.) |
Authors: | Katanić Marina | Keywords: | mikoriza, gljive, topole, diverzitet, mikobioindikacija;mycorrhiza, fungi, poplars, diversity, mycobioindication | Issue Date: | 9-Jan-2014 | Publisher: | Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu University of Novi Sad, Faculty of Sciences at Novi Sad |
Abstract: | <p>Micelijum mikoriznih gljiva povezuje šumsko drveće, prizemnu vegetaciju, dekompozitore, te organske i neorganske resurse u šumskom tlu čime utiče na održivost, produktivnost i vitalnost šume. Struktura zajednice mikoriznih gljiva se menja u zavisnosti od razvojnih faza šume, različitih šumskih staništa i pod uticajem različitih stresogenih faktora. S obzirom da su funkcionalna kompatibilnost i otpornost na stres mikorizne zajednice species specifični, identifikacija ektomikoriznih tipova je neophodan preduslov za proučavanje uticaja stresa, fiziologije šumskog drveća i, uopšte, procesa koji se odigravaju u šumskom ekosistemu. Pošto se uticaji različitih prirodnih i antropogenih faktora stresa odražavaju na ektomikorizne korene, metod miko-bioindikacije je pogodan za ocenjivanje stanja u životnoj sredini. Cilj istraživanja je bio da se korišćenjem morfološko-anatomskih i molekularnih metoda identifikuju i opišu tipovi ektomikoriznih gljiva na topolama sa različitih lokalitetima i da se izračunaju i uporede indeksi diverziteta. Odabrana su četiri lokaliteta sa topolama: na lokalitetu “Rasadnik” topole su bile sađene, klonskog porekla i multiplikovane u kulturi tkiva; “Koviljski rit” je predstavljao prirodno stanište autohtone bele topola; lokalitet “Timok” je bio zagađen piritnom jalovinom, sadržao teške metale i imao nizak pH, dok je lokalitet “Antella” predstavljao ogledno polje na kome je na klonu osetljivom na ozon ispitivan uticaj povišene koncentracije ozona. Poređenjem strukture ektomikoriznih zajednica, izračunatih indeksa diverziteta i kolonizacije korena ektomikoriznim, arbuskularno mikoriznim i tamnim septiranim endofitskim gljivama na odabranim lokalitetima ispitan je uticaj stanišnih uslova na diverzitet ektomikoriznih gljiva i kolonizaciju korena mikoriznim i endofitskim gljivama. ECM tipovi zabeleženi na istraživanim lokalitetima su klasifikovani prema eksploracionim tipovima, sa naglaskom na dejstvo ekstemnih uslova (teški metali i ozon) na diverzitet ECM zajednice i na zastupljenost eksploracionih tipova. Na taj način je ispitana mogućnost primene diverziteta ektomikoriznih gljiva topola u svrhu miko-bioindikacije. Prilikom analize diverziteta ektomikoriznih gljiva topola na lokalitetima: „Rasadnik“, „Koviljski rit“, „Timok“ i „Antella“ zabeleženo je ukupno 49 ektomikoriznih tipova, pri čemu je do vrste identifikovano 23 ektomikorizna tipa, do roda 17, do familije 4, do reda 3, dok je 2 tipa ostalo nepoznato. Većina tipova je identifikovana isključivo molekularnim metodama, budući da morfološko-anatomski opisi za ektomikorize ovih vrsta gljiva ne postoje u literaturi. Na lokalitetu „Rasadnik” je tokom četiri godišnja doba zabeleženo ukupno 30 ektomikoriznih tipova, od kojih je najveći broj zabeležen u zimu (22), zatim u proleće (19), dok je najmanje tipova nađeno u jesen i u leto (17). Između godišnjih doba nisu nađene statistički značajne razlike u vrednostima indeksa diverziteta. U „Koviljskom ritu”, staništu autohtone bele topole, zabeleženo je ukupno 20 ektomikoriznih tipova, 15 u jesen i 16 u proleće. Na lokalitetima na kojima su vladali ekstremni uslovi, broj ektomikoriznih tipova je bio znatno manji – na lokalitetu „Timok”, zagađenom piritnom jalovinom zabeležena su 4 ektomikorizna tipa, dok je u „Antelli”, lokalitetu sa povišenom koncentracijom ozona, ukupno nađeno 9 ektomikoriznih tipova (8 u tretmanu sa antiozonatorom i 6 u tretmanu sa vodom). Na sva četiri analizirana lokaliteta grupa Basidiomycota je dominirala u odnosu na Ascomycota. Na svim analiziranim lokalitetima ektomikoriznom zajednicom je dominirao manji broj ektomikoriznih gljiva, dok su ostale bile prisutne u znatno manjem broju. Na ispitivanim lokalitetima u Srbiji su generalno najzastupljeniji i vrstama najbogatiji bili rodovi Inocybe, Tomentella i Tuber, dok je na lokalitetu “Antella” u Italiji rod Tomentella imao najviše predstavnika. Na lokalitetu „Timok“ektomikorizna gljiva Thelephora terrestris je bila veoma brojna i česta, pa bi stoga ovaj soj mogao da posluži kao polazna osnova za izradu inokuluma za pošumljavanje ovoga i sličnih, oštećenih ili zagađenih staništa. <br />Na osnovu ukupne zastupljenosti eksploracioninih tipova na analiziranim lokalitetima moglo bi se zaključiti da je velika zastupljenost eksploracionog tipa kratkih distanci u vezi sa povoljnijim uslovima koji vladaju na lokalitetu “Rasadnik”, dok je na “Timoku” dominacija eksploracionog tipa srednjih distanci sa resama uslovljena visokim sadržajem teških metala i sušnim uslovima u zemljštu. Zastupljenost eksploracionih tipova u „Antelli” ukazuje na sposobnost antiozonatora da ublaži nepovoljne efekte povišene koncentracije ozona u vazduhu na zajednicu ektomikoriznih gljiva. Naseljenost korena topola arbuskularno mikoriznim gljivama je bila najveća na lokalitetu „Antella” gde su biljke bile najmlađe, dok na „Timoku” uopšte nisu zabeležene arbuskularno-mikorizne gljivne strukture. Naseljenost korena topola ektomikoriznim gljivama je bila veoma ujednačena na analiziranim lokalitetima, dok su tamne septirane endofitske gljive naseljavale korene topola u manjoj meri. Poredeći podatke sa analiziranih lokaliteta, na kojima su vladali različiti uslovi, moglo bi se zaključiti da bi u cilju mikobioindikacije najpogodnije bilo koristiti broj ektomikoriznih tipova, indeks bogatstva vrsta i Shannon Wiever -ov indeks. S obzirom na vezu koja postoji između eksploracionih tipova i njihovih ekoloških uloga, zastupljenost eksploracionih tipova na analiziranim lokalitetima bi mogla, takođe, da bude dobar pokazatelj uslova koji vladaju na staništu.</p> <p>Mycelium of mycorrhizal fungi that links forest trees, ground vegetation, decomposers, and different organic and anorganic resources in the forest floor affects the sustainability, productivity and vitality of forests. Community structure of mycorrhizal fungi varies with developmental stage of the forest, different forest habitats and various stress factors. Since the functional compatibility and stress tolerance of mycorrhizal association are species specific, identification of ectomycorrhizal types is a necessary prerequisite in studying the stress impact, physiology of forest trees and, in general, the processes that take place in the forest ecosystem. Since various natural and anthropogenic stress factors have impact on mycorrhizal roots, myco-bioindication method is suitable for estimation of environmental condition. The aim of the study was to describe and identify ectomycorrhizal types on poplars from different sites using morphological - anatomical and molecular methods and to calculate and compare diversity <br />indices. Four sites with poplars were selected: in the locality "Rasadnik" poplars were planted, clonal origin and multiplied in vitro; "Koviljski rit" was a natural habitat of autochthonous white poplar; the locality "Timok" was contaminated with pyrite tailings containing heavy metals and had a low pH, while the locality "Antella” represented an experimental field where the impact of elevated concentrations of ozone was studied on the ozone -sensitive clone. The influence of site conditions on the diversity of ectomycorrhizal fungi and root colonization with mycorrhizal and endophytic fungi was studied comparing the structure of ectomycorrhizal communities, calculated diversity indices and root colonization with ectomycorrhizal, arbuscular mycorrhizal and root endophytic fungi at selected sites. Recorded ECM types from studied sites were classified according to the exploration types, with emphasis on the effect of extreme conditions (heavy metals and ozone) on the diversity of ECM fungi and abundance of ex ploration types. In this way was studied possibile use of diversity of ectomycorrhizal types in myco -bioindication purposes. Analyzing diversity of ectomycorrhizal types on sites "Rasadnik", "Koviljski rit", "Timok" and "Antella", a total of 49 ectomycorrhizal types were recorded, from that 23 ectomycorrhizal types were identified to the species level, 17 to the genus level, 4 to the family, 3 to the ordo and 2 types remains unknown. Most types were identified only with molecular methods, since morphological and anatomical descriptions of ectomycorrhyza of these fungi did not exist in the literature. In the locality "Rasadnik" during four seasons, a total of 30 ectomycorrhizal types were recorded, from which the highest number was recorded in the winter (22), then in the spring (19), while the lowest number of types was found in the autumn and the summer (17). Between seasons, no statistically significant differences were found in the diversity indices. In "Koviljski rit“ a total of 20 ectomycorrhizal types were found, 15 in the autumn and 16 in the spring. In locations where prevailed extreme conditions, number of ectomycorrhizal types was much lower – in locality "Timok" contaminated with pyrite tailings 4 ectomycorrhizal types were recorded, while in "Ant ella," site with elevated concentrations of ozone, 9 ectomycorrhizal types were found in total (8 in the treatment with antiozonant and 6 in the treatment with water). On all four analyzed sites group Basidiomycota dominated over Ascomycota. In all analyzed localities ectomycorrhizal community was dominated by a small number of ectomycorrhizal types, while other types were present in much lower number. In the studied localities in Serbia, genera Inocybe, Tomentella and Tuber were the most abundant and species rich, while in the locality "Antella" in Italy genus Tomentella had the most representatives. In the locality "Timok" ectomycorrhizal fungus Thelephora terrestris was very abundant and frequent, and therefore could be used as a basis for the development of inoculum for afforestation of this and similar, damaged or contaminated habitats. Based on the overall abundance of exploration types on studies sites could be concluded that the abundance of short distance exploration types is in relation to the favorable soil coditions prevailing in "Rasadnik", while on site "Timok" domination of medium distance exploration types with fringes was caused by high concentration of heavy metals and drought conditions in the soil. Abundance of exploration types on site "Antella" indicated ability of antiozonant to mitigate negative effects of elevated ozone concentration in the air to the community of ectomycorrhizal fungi. Colonization of poplar roots with arbuscular mycorrhizal fungi was highest at the site "Antella" where the plants were joungest, while at the site "Timok" no arbuscular mycorrhizal structures were recorded. Roots' colonization rate with ectomycorrhizal fungi was very similar on the analyzed sites, while the dark septated endophytic fungi inhabited poplar s roots to a lesser extent. Comparing data from studied localities, governed by different conditions, it can be concluded that most suitable parameters for myco-bioindication purpose would be: number of ectomycorrhizal types, species richness index and Shannon Wiever index. Given the relationship that exists between exploration types and their ecological roles, abundance of exploration types at analyzed sites could also be a good indicator of the conditions prevailing on the site. </p> |
URI: | https://open.uns.ac.rs/handle/123456789/30318 |
Appears in Collections: | ILFE Teze/Theses |
Show full item record
Items in DSpace are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.