Please use this identifier to cite or link to this item: https://open.uns.ac.rs/handle/123456789/20519
Title: Činioci i efekti matematičke anksioznosti na ranom osnovnoškolskom uzrastu
Authors: Milovanovic Ilija 
Keywords: matematička anksioznost; rani osnovnoškolski uzrast, činioci, efekti
Issue Date: 27-Oct-2020
Publisher: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu
University of Novi Sad, Faculty of Philosophy at Novi Sad
Abstract: <p>Osnovni cilj ove studije bio je identifikovanje značajnih činilaca i efekata matematičke anksioznosti na ranom osnovno&scaron;kolskom uzrastu, pri čemu je op&scaron;ti model ispitivanja matematičke anksioznosti predstavljao konceptualni metodolo&scaron;ki okvir istraživanja. Dodatni cilj istraživanja bio je usmeren na konceptualizaciju integrisanog modela matematičke anksioznosti, na osnovu identifikovanih činilaca koji su bili značajni za oblikovanje matematičke anksioznosti i njenih efekata na matematičko postignuće. Na uzorku od 225 učenika, 450 roditelja i 15 učitelja, testirane su pretpostavke o značajnim doprinosima kontekstualnih i dispozicionih činilaca oblikovanju matematičke anksioznosti, kao i pretpostavke o medijatorskim efektima kognitivnih sposobnosti i motivacionih varijabli u relaciji između matematičke anksioznosti i matematičkog postignuća. Varijable koje su bile uključene u istraživanje grupisane su u nekoliko celina: karakteristike učenika (osobine ličnosti, op&scaron;ta intelektualna sposobnost, pol i polni stereotipi, motivacija za učenje, procenjena matematička samoefikasnost i kognitivne sposobnosti), karakteristike roditelja (uključenost u podučavanje, polni stereotipi u vezi sa matematičkim sposobnostima, procenjena matematička samoefikasnost i matematička anksioznost) i karakteristike učitelja (polni stereotipi u vezi sa matematičkim sposobnostima, procenjena<br />matematička samoefikasnost i matematička anksioznost). Provera jednostavnih relacija između činilaca matematičke anksioznosti i njenog ispoljavanja ukazala je na značajne pozitivne doprinose različitih karakteristika roditelja i učenika sa matematičkom anksiozno&scaron;ću tokom učenja (MAU) i tokom evaluacije znanja (MAE). Značajne pozitivne efekte na MAU ostvarili su očeva procenjena samoefikasnost u oblasti matematike, pomaganje od strane oca tokom podučavanja i Neuroticizam učenika, dok su Otvorenost i op&scaron;ta intelektualna sposobnost učenika negativno oblikovale ovu vrstu matematičke anksioznosti. Kada se govori o karakteristikama učitelja, značajne negativne efekte na MAU ostvarili su procenjena matematička samoefikasnost, polni stereotipi, kao i anksioznost tokom izvođenja nastave matematike, dok je procenjena matematička samoefikasnost imala negativnu ulogu i u oblikovanju MAE. Op&scaron;ta intelektualna sposobnost učenika ostvarila je negativne efekte i na MAE, dok su određena pona&scaron;anja majke tokom podučavanja (pomaganje i te&scaron;koće) bila pozitivno povezana sa njenim ispoljavanjem. Motivacija za učenje matematike i procenjena matematička samoefikasnost učenika ostvarile su značajnu medijatorsku ulogu u negativnoj relaciji između MAU, MAE i matematičkog postignuća učenika, dok je brzina obrade informacija bila značajan medijator samo u slučaju MAE. Efekti medijatorskih varijabli su bili potpuni za situaciju evaluacije znanja, a parcijalni za situaciju učenja. Navedeni mehanizmi povezanosti su dodatno razmotreni i u kontekstu polnih i uzrasnih razlika. Analize usmerene na konceptualizaciju integrisanog modela ukazale su na značajnu ulogu op&scaron;te intelektualne sposobnosti i brzine obrade informacija u oblikovanju relacija matematičke anksioznosti sa matematičkim postignućem, kao i na značajnu ulogu pomaganja i te&scaron;koća majke tokom podučavanja, te i pomaganja od strane oca. Op&scaron;ta intelektualna sposobnost se pokazala kao značajan činilac koji doprinosi facilitaciji kognitivne obrade i istovremenom kompromitovanju učinka anksioznosti na matematičko postignuće, &scaron;to je u skladu sa ranijim pretpostavkama o principima samoregulacije pona&scaron;anja učenika u anksioznim situacijama u zavisnosti od individualnih razlika u kognitivnim sposobnostima. Pona&scaron;anja roditelja<br />ostvarila su značajne indirektne efekte na matematičko postignuće samo u slučaju majki, pri čemu je detektovan negativni indirektan efekat njenog pomaganja tokom podučavanja na matematičko postignuće putem pozitivnih doprinosa na MAE. Direktni efekti pomaganja oca ostali su značajni kao pozitivni samo u slučaju doprinosa na MAU kod dečaka, dok indirektni efekti nisu uočeni. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značajnost pojedinih kontekstualnih i dispozicionih karakteristika učenika u oblikovanju efekata matematičke anksioznosti na matematičko postignuće tokom nižih razreda osnovne &scaron;kole. Ujedno, nalazi ukazuju i na značaj integrativnog pristupa ispitivanja anksioznosti u vezi sa matematikom na ovom uzrastu, uz izvesna ograničenja.</p>
URI: https://open.uns.ac.rs/handle/123456789/20519
Appears in Collections:FF Publikacije/Publications
FF Teze/Theses

Show full item record

Page view(s)

84
Last Week
28
Last month
0
checked on May 3, 2024

Google ScholarTM

Check


Items in DSpace are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.