Forest protected area management in Serbia and realisation of conservation objectives

Abstract

<p>U&nbsp; radu&nbsp; je&nbsp; analizirano&nbsp; gazdovanje&nbsp; &scaron;umama&nbsp; u&nbsp; za&scaron;tićenim&nbsp; područjima&nbsp; u&nbsp; Srbiji,<br />posmatrajući:&nbsp; 1)&nbsp; ekolo&scaron;ke&nbsp; efekte&nbsp; gazdovanja,&nbsp; i&nbsp; 2)&nbsp; procese&nbsp; prilagođavanja&nbsp; gazdovanja&nbsp; konzervacionim&nbsp; potrebama.&nbsp; Povr&scaron;ina&nbsp; za&scaron;tićenih&nbsp; područja&nbsp; je&nbsp; značajno&nbsp; porasla,&nbsp; ali&nbsp; ima malo&nbsp; informacija o njihovom doprinosu u realizaciji konzervacionih&nbsp; ciljeva. Po&scaron;to se u većini za&scaron;tićenih &scaron;umskih područja u Evropi aktivno gazduje, i dozvoljeno je kori&scaron;ćenje drvne&nbsp; biomase,&nbsp; informacije&nbsp; o&nbsp; efektima&nbsp; gazdovanja&nbsp; su&nbsp; neophodne.&nbsp; Glavna&nbsp; barijera&nbsp; u ekolo&scaron;kim&nbsp; evaluacijama&nbsp; gazdovanja&nbsp; je&nbsp; nepostojanje&nbsp; indikatora&nbsp; kojima&nbsp; bi&nbsp; se&nbsp; mogle izmeriti promene u ekosistemu, a&nbsp; koje&nbsp; nastaju kao rezultat primenjenih mera&nbsp; gazdovanja. Poslednjih&nbsp; godina&nbsp; se&nbsp; sve&nbsp; vi&scaron;e&nbsp; ističe&nbsp; potencijal&nbsp; primene&nbsp; funkcionalnih&nbsp; indikatora,&nbsp; tj. indikatora&nbsp; koji&nbsp; se&nbsp; oslanjaju&nbsp; na&nbsp; informacije&nbsp; o&nbsp; funkcionalnim&nbsp; karakteristikama&nbsp; vrsta.&nbsp; U radu je stoga primenjen funkcionalni pristup za analizu ekolo&scaron;kog efekta gazdovanja. U te&nbsp; svrhe&nbsp; su&nbsp; odabrane&nbsp; karakteristike&nbsp; koje&nbsp; se&nbsp; povezuju&nbsp; sa&nbsp; sposobno&scaron;ću&nbsp; vrsta&nbsp; za&nbsp; brzo<br />usvajanje&nbsp; ili konzervisanje resursa, tj.&nbsp; određuju odgovor vrsta na promene u dostupnim resursima, a koje, na primer,&nbsp; nastaju usled uklanjanja drvne biomase: visina, specifična povr&scaron;ina lista, sadržaj suve materije lista, sadržaj ukupnog azota i ukupnog fosfora. Iste se&nbsp; dovode&nbsp; i&nbsp; u&nbsp; vezu&nbsp; sa&nbsp; primarnom&nbsp; produktivno&scaron;ću&nbsp; i&nbsp; dekompozicijom,&nbsp; procesima&nbsp; od značaja&nbsp; za&nbsp; očuvanje&nbsp; integriteta&nbsp; ekosistema.&nbsp; Po&scaron;to&nbsp; analiza&nbsp; odgovora&nbsp; funkcionalnih indikatora&nbsp; zahteva&nbsp; duži&nbsp; vremenski&nbsp; period&nbsp; posmatranja,&nbsp; u&nbsp; radu&nbsp; je&nbsp; osmi&scaron;ljen&nbsp; drugačiji pristup za izvođenje eksperimenta. U te svrhe su iskori&scaron;ćeni Landsat satelitski snimci, tj. tri snimka sa vremenskim razmakom od 10 godina: 1994.,&nbsp; 2005. i 2015. godina. Izvr&scaron;ena je&nbsp; digitalna&nbsp; klasifikacija&nbsp; snimaka&nbsp; prema&nbsp; sastavu&nbsp; &scaron;uma,&nbsp; nakon&nbsp; čega&nbsp; su&nbsp; detektovane promene&nbsp; u&nbsp; sastavu&nbsp; &scaron;uma&nbsp; za&nbsp; period&nbsp; od&nbsp; ukupno&nbsp; 20&nbsp; godina.&nbsp; Ovi&nbsp; podaci&nbsp; su&nbsp; spojeni&nbsp; sa podacima&nbsp; o&nbsp;&nbsp; funkcionalnim&nbsp; karakteristikama&nbsp; vrsta,&nbsp; kako&nbsp; bi&nbsp; se&nbsp; utvrdile&nbsp; promene&nbsp; u funkcionalnoj kompoziciji. Poslednji korak je bio formiranje modela &scaron;umske krune, kroz koji&nbsp; je&nbsp; određen&nbsp; intenzitet&nbsp; seče.&nbsp; Koristeći&nbsp; podatke&nbsp; o&nbsp; promenama&nbsp; u&nbsp; gustini&nbsp; krune&nbsp; i<br />promenama&nbsp; u&nbsp; funkcionalnoj&nbsp; kompoziciji,&nbsp; sproveden&nbsp; je&nbsp; eksperiment,&nbsp; tj.&nbsp; analiza&nbsp; efekta različitih&nbsp; nivoa&nbsp; intenziteta&nbsp; seče&nbsp; na&nbsp; promene&nbsp; u&nbsp; funkcionisanju&nbsp; &scaron;umskog&nbsp; ekosistema.&nbsp; Za sprovođenje ovog eksperimenta je odabran samo jedan deo Fru&scaron;ke gore, jer je cilj bio da se osmisli&nbsp; pristup za evaluaciju, prilagođen trenutnom konceptu gazdovan ja za&scaron;tićenim &scaron;umskim&nbsp; područjima,&nbsp; i&nbsp; ispita&nbsp; njegova&nbsp; praktičnost.&nbsp; Kao&nbsp; propratni&nbsp; podatak&nbsp; ovoj&nbsp; analizi, sprovedena&nbsp; je&nbsp; i&nbsp; komparativna&nbsp; analiza&nbsp; upravljača&nbsp; za&scaron;tićenih&nbsp; &scaron;umskih&nbsp; područja&nbsp; u&nbsp; Srbiji, kako&nbsp; bi&nbsp; se&nbsp; ispitao&nbsp; nivo&nbsp; ulaganja&nbsp; u&nbsp; konzervacione&nbsp; sposobnosti,&nbsp; kao&nbsp; ključnog&nbsp; procesa&nbsp; u implementaciji&nbsp;&nbsp; konzervacionih&nbsp; ciljeva.&nbsp; U&nbsp; digitalnoj&nbsp; klasifikaciji&nbsp; je&nbsp; postignuta&nbsp; visokapreciznost,&nbsp; sa&nbsp; ukupnom&nbsp; precizno&scaron;ću&nbsp; 94,5%&nbsp; i&nbsp; Kapa&nbsp; koeficijentom&nbsp; 0,93.&nbsp; Potpuno spektralno razdvajanje je postignuto samo za&nbsp; <em>Q. petraea&nbsp;</em> od<em> Tilia tomentosa</em>, i&nbsp; sastojina u<br />kojima se kao dominantne pojavljuju <em>F. silvatica i Tilia tomentosa</em>. Utvđeno je prodiranje<em> F.&nbsp; moesiaca&nbsp;&nbsp;&nbsp; </em>u&nbsp; &scaron;ume&nbsp; <em>Q.&nbsp; petraea,&nbsp;</em> i&nbsp; apsolutno&nbsp; &scaron;irenje&nbsp; vrste&nbsp; <em>Tilia&nbsp; tomentosa,</em>&nbsp; posebno&nbsp; u periodu&nbsp; nakon&nbsp; 2005.&nbsp; godine,&nbsp; a&nbsp; koja&nbsp; prema&nbsp; podacima&nbsp; o&nbsp; karakteristikama&nbsp; vrsta&nbsp; ima najveću&nbsp; kompetetivnu&nbsp; sposobnost&nbsp; u&nbsp; odnosu&nbsp; na&nbsp; druge&nbsp; ispitivane&nbsp; vrste&nbsp; drveća.&nbsp; Rezultati modela gustine krune ukazuju na postepeno proređivanje &scaron;ume od 1994. ka 2015. godini, sa&nbsp; potpunim&nbsp; nestankom&nbsp; &scaron;uma&nbsp; guste&nbsp; krune&nbsp; na&nbsp; prelazu&nbsp; između&nbsp; 1994.&nbsp; i&nbsp; 2005.&nbsp; godine. Utvrđen je značajan efekat proređivanja &scaron;ume na promene u funkcionalnoj kompoziciji. Sa&nbsp; vi&scaron;im&nbsp; intenzitetom&nbsp; proređivanja,&nbsp; CWM&nbsp; indikator&nbsp; se&nbsp; pomerio&nbsp; od&nbsp; konzervativnih karakteristika ka onima koje ukazuju na dominaciju vrsta sklonih brzom sticanju resursa. Prelaz&nbsp; koji&nbsp; je&nbsp; imao&nbsp; značajnog&nbsp; efekta&nbsp; na&nbsp; promene&nbsp; je&nbsp; prelaz&nbsp; iz&nbsp; &scaron;ume&nbsp; sa&nbsp; gustinom&nbsp; krune većom&nbsp; od&nbsp; 65%&nbsp; u&nbsp; &scaron;umu&nbsp; gustine&nbsp; krune&nbsp; između&nbsp; 50-65%,&nbsp; a&nbsp; &scaron;to&nbsp; bi&nbsp; moglo&nbsp; ukazivati&nbsp; i&nbsp; na prelaz u drugi režim funkcionisanja&nbsp; ekosistema.&nbsp; Konzervacioni ciljevi su jo&scaron; uvek slabo integrisani u gazdovanje &scaron;umama u za&scaron;tićenim područjima.</p>

<p>In&nbsp; this&nbsp; work,&nbsp; the&nbsp; forest&nbsp; management&nbsp;&nbsp; in&nbsp; protected&nbsp; areas&nbsp; of&nbsp; Serbia&nbsp; was&nbsp; analysed, following:&nbsp; 1)&nbsp; ecologic&nbsp; effects&nbsp; of&nbsp; management&nbsp; and&nbsp; 2)&nbsp; investments&nbsp; in&nbsp; capabilities essential&nbsp; for&nbsp; integration&nbsp; of&nbsp; conservation&nbsp; objectives.&nbsp; The&nbsp; size&nbsp; of&nbsp; protected&nbsp; areas&nbsp; has significantly&nbsp; grown,&nbsp; but&nbsp; there&nbsp; is&nbsp; a&nbsp; little&nbsp; information&nbsp; on&nbsp; their&nbsp; contribution&nbsp; to&nbsp; real conservation&nbsp; goals.&nbsp; Since&nbsp; in&nbsp; most&nbsp; of&nbsp; European&nbsp; protected&nbsp; forest&nbsp; areas&nbsp; is&nbsp; employed active management, the information on ecological&nbsp; effects of management&nbsp; is necessary. The&nbsp; main&nbsp; barrier&nbsp; in&nbsp; ecologic&nbsp; evaluations&nbsp; of&nbsp; managing&nbsp; is&nbsp; the&nbsp; absence&nbsp; of&nbsp; indicators, which&nbsp; could&nbsp; measure&nbsp; the&nbsp; changes&nbsp; in&nbsp; ecosystem,&nbsp; resulting&nbsp; from&nbsp; applied&nbsp; measures. Recently, the potentiality of&nbsp; functional indicators is more&nbsp; emphasized, i.e. indicators, which lean on information about functional traits of species. So, in this work functional approach&nbsp; was&nbsp; taken&nbsp; to&nbsp; analyse&nbsp; ecologic&nbsp; effects&nbsp; of&nbsp; forest&nbsp; management.&nbsp; For&nbsp; this&nbsp; sake were chosen characteristics, which are connected to capabilities of specie s to acquire or&nbsp; conserve&nbsp; resources,&nbsp; i.e.&nbsp; define&nbsp; the&nbsp; answer&nbsp; of&nbsp; the&nbsp; species&nbsp; on&nbsp; changes&nbsp; in&nbsp; available resources,&nbsp; caused&nbsp; by&nbsp; elimination&nbsp; of&nbsp; wooden&nbsp; mass,&nbsp; i.e.&nbsp; logging:&nbsp; height,&nbsp; specific&nbsp; leaf area, leaf dry matter cont ent, nitrogen content and&nbsp; phosphorus&nbsp; content. The same are connected to the processes of significance for conservation of ecosystem integrity&nbsp; (net primary&nbsp; productivity&nbsp; and&nbsp; decomposition).&nbsp; Since&nbsp; the&nbsp; analysis&nbsp; of&nbsp; functional&nbsp; indicators response&nbsp; demands&nbsp; a&nbsp; longer&nbsp; period&nbsp; of&nbsp; observation,&nbsp; another&nbsp; attitude of&nbsp; performing&nbsp; the experiment was conceptualized. For that purpose Landsat&nbsp; satellite&nbsp; image was&nbsp; used,&nbsp; i.e. three&nbsp; images&nbsp; in&nbsp; interval&nbsp; of&nbsp; ten&nbsp; years:&nbsp; 1994,&nbsp; 2005,&nbsp; and&nbsp; 2015.&nbsp; A&nbsp; digital&nbsp; image classification of&nbsp; forest composition was&nbsp; performed, after which the&nbsp; changes&nbsp; in&nbsp; forest composition&nbsp; were&nbsp; detected&nbsp; over&nbsp; the&nbsp; period&nbsp; of&nbsp; 20&nbsp; years.&nbsp; These&nbsp; data&nbsp; were&nbsp; then connected with the data on functional characteristics of species to determine changes in functional composition.&nbsp;&nbsp; The last step&nbsp; was forming of forest canopy&nbsp; density model, through&nbsp; which&nbsp; was&nbsp; determined&nbsp; the&nbsp; intensity&nbsp; of&nbsp; logging.&nbsp; Using&nbsp; data&nbsp; on&nbsp; changes&nbsp; of forest&nbsp; canopy&nbsp; density&nbsp; model&nbsp; and&nbsp; changes&nbsp; in&nbsp; functional&nbsp; composition,&nbsp; an&nbsp; experiment was&nbsp; performed,&nbsp; i.e.&nbsp; analysis&nbsp; of&nbsp; effects&nbsp; of&nbsp; different&nbsp; levels&nbsp; of&nbsp; logging&nbsp; intensity&nbsp; on changes&nbsp; in&nbsp; forest&nbsp; ecosystem&nbsp; function.&nbsp; For&nbsp; the&nbsp; performing&nbsp; of&nbsp; this&nbsp; experiment&nbsp; was chosen&nbsp; just&nbsp; a&nbsp; part&nbsp; of&nbsp; Fruska&nbsp; gora,&nbsp; as&nbsp; the&nbsp; goal&nbsp; was&nbsp; to&nbsp;&nbsp; try&nbsp; to&nbsp; construct the&nbsp; evaluation approach,&nbsp; adapted to&nbsp; momentary&nbsp; concept of&nbsp; managing&nbsp; in&nbsp; protected&nbsp; forest&nbsp; areas&nbsp; and inspect&nbsp; its&nbsp; feasibility.&nbsp; As&nbsp; an&nbsp;&nbsp; accompanying&nbsp; data&nbsp; with&nbsp; this&nbsp; analysis&nbsp; was&nbsp; performed&nbsp; a comparative&nbsp; analysis&nbsp; of protected forest area managers&nbsp; in Serbia, to&nbsp; examine&nbsp; the level of&nbsp; investments&nbsp; in&nbsp; conservation&nbsp; capabilities,&nbsp; as&nbsp; the&nbsp; key&nbsp; process&nbsp; in&nbsp; implementing conservation goals.</p>